Kunići: Suha hrana, peleti, gotova hrana

Kunići - gotova suha hrana, peleti

Sadržaj ove stranice je samo pokušaj normalnim vlasnicima kunića objasniti razloge zašto njihovim ljubimcima gotova, suha i peletirana hrana više šteti nego koristi.

Prirodna prehrana kunića

Prvo se moramo pozabaviti sa prirodnim potrebama i probavom kunića. Divlji kunići jedu u prvoj liniji trave, mirodije, koru i grančice stabala, a kada su im dostupni, i listove povrća. Pristup žitaricama imaju kunići samo za vrijeme žetve. U Europi su razne vrste žitarica zrele u različitim mjesecima, tako da žetva pada u razno vrijeme. To pak ne znači, kako bi se predpostavilo, da kunići imaju pristup žitaricama 6 mjeseci u godini. Kunići ne žive na obradivim površinama, već pored njih, na rubovima, a i onda na rubu maksimalno jednog ili dva obradiva polja, koja najviše 2-4 tjedna u godini imaju zrele žitarice. Niti jedan kunić na svijetu se ne seli od jednog polja žitarica na drugo. Kunići u divljini najčešće ni nemaju pristup obradivim površinama i zrelim žitaricama, a onda kada imaju izbora, istraživanja su pokazala da ih zapravo i izbjegavaju.

Iako se kunići-ljubimci vizuelno poprilično razlikuju od svojih divljih rođaka, njihova probava još uvijek funkcionira po istom principu - njihove potrebe za hranjivim tvarima su iste i stoga ih treba ovdje objasniti. Kunići imaju želudac koji ima tanke stijenke i dugačko crijevo koje ima samo minimalnu peristaltiku (vlastitu muskulaturu). Stoga probava kod kunića funkcionira samo onda kada kunić stalno unosi hranu, pritom krupna vlakna, i obroci su raspoređeni tokom cijelog dana - jedino tako se kašasta hrana u probavi jednakomjerno gura prema van. Sjekutići i kutnjaci kunića imaju otvorene korijene i rastu tokom cijelog života, te su ovisni o stalnoj potrošnji žvakanjem. Trošenje kutnjaka se osigurava samo polaganim mljevenjem hrane. Pri žvakanju sastojaka hrane, zubi se ne troše dovoljno, već se pojedinačna muskulatura vilice opterećuje, jer nema neophodnog mljevenja uobičajene hrane.

Najzdravija i najvažnija hrana kunića su livadne mješavine. Nadomjestak svježoj livadi su sijeno i zelenilo. Sijeno i zelenilo održavaju crijevo u pokretu, jer ga zbog najvećeg sastava sirovih vlakana unose u velikim količinama i zatim probavljene izbacuju. Potpomaže trošenje kutnjaka dok ga njima melju i usitnjavaju. Sijeno sadrži, iako sasušeno, velike količine minerala i vitamina. Kunići imaju mogućnost dobiti iz sijena sve neophodne minerale i vitamine koji su im neophodni za zdrav život i normalnu probavu. Vitamine sintetiziraju iz visokovrijedne vlaknaste hrane u slijepom crijevu, te taj izmet uzimaju direktno pri izlasku iz crijeva i vraćaju u sebe - koprofagija. Kunići imaju sposobnost pohranjivanja vitamina C.

Sastav suhe hrane

Razmotrimo detaljnije najčešću gotovu hranu za kuniće i njezine sastojke koji se nude u gotovim mješavinama koje se ponekad nude i kao samostalna gotova hrana:

peleti iz sijena, mirodijskih biljaka
peleti iz povrća i voća
peleti iz sijena i mirodija sa dodacima žitarica, melase, ljuskica od soje, brašnom od djeteline, lucerne, i t.d.
žitarice/kukuruz u formi zrna, ljuskica, flakes, usitnjene i kao peleti
voće, mahunarke i sasušeno povrće, prešano ili u ljuskicama
melasa/šećer/med
koštice i orašasti plodovi
biljni i životinjski posredni proizvodi (nastali iz otpada glavne proizvodnje)
mlijeko, jaja; bjelančevine životinjskog porijekla
različiti dodaci koji se ne mogu detaljnije definirati, kao konzervansi, boje, minerali i vitamini
mirodije kao lucerna (stočna djetelina) i peršin

Kako se ti sastojci uklapaju u prirodne potrebe kunića?

Peleti iz sijena / trave / mirodijskih biljaka

Ovi peleti se sastoje iz samljevenih i sasušenih trava (sijeno), često uz dodatke mirodijskih biljaka.

Pelete kunići usitne prednjim zubima i/ili ga drobe kutnjacima. Time oni ne služe prirodnom trošenju kutnjaka koje se postiže samo polaganim mljevenjem, tj. trljanjem kutnjaka. Drobljenje sa kutnjacima iritira muskulaturu vilice. Jako mljevena / u prah pretvorena vlakna prouzrokuju kratki i brzi prolaz kroz crijeva što opet vodi do nedovoljne probave hrane i neiskorištavanja hranjivih tvari. Na početku se smatralo da je probava takve hrane dulja jer nema vlakana koja napune crijeva. Međutim nova istraživanja pokazuju da volumen crijeva opada kada se životinja hrani peletima. Doduše, puno sirovih vlakana potiče nesmetani i ujednačeni prolaz kaše od hrane kroz crijeva, ali ne uvijek i brz. Sirova vlakna bi uvijek trebala biti u grubo sasjeckanom obliku, jer samo gruba vlakna osiguravaju polagani transport hrane kroz crijevo. Tako se mogu hranjive tvari optimalno iskoristiti i apsorbirati. Ako pojedu velike količine ovih peleta u kratko vrijeme, životinje su vrlo brzo site i jedu značajno manje sijena što je loša nuspojava i negativno se odražava na njihovo zdravlje u budućnosti.

Peleti iz povrća / voća

Ovi se peleti sastoje od ostataka koji ostaju prilikom proizvodnje sokova. Kada se voće i povrće preša kako bi se iz njega izvukao sok, ostaje zgnječena masa. Ova se preša u štapiće i suši.

Ti štapići sadrže u odnosu na svježe povrće, relativno puno škroba, kao i raznih vrsta šećera i skoro ništa vitamina i minerala. U želucu se u doticaju sa sokovima i tekućinom napuhnu i daju kuniću osjećaj sitosti. Visoki udio ugljikohidrata dovede do pretilosti, a kod prevelikog hranjenja njima dolazi i do povišenog šećera u krvi, dijabetesa, te do lošeg izgaranja u crijevima.

Peleti sa dodacima kao žitarice/med/melasa

Ovi se peleti najčešće sastoje od brašna zelene lucerne (djeteline) pomiješanog sa melasom zalijepljenim žitaricama, te sadrže često suhu melasu, kao i vitaminsku i mineralnu mješavinu.

Peleti imaju efekat da vrlo brzo zasite životinjicu, koja onda unosi manje sijena. Time je smanjeno prirodno trošenje kutnjaka. Neke vrste peleta prilično nabubre u želucu, te time opasno opterete tanke zidove želuca. Sirova vlakna u peletima su također prejako usitnjena, stoga je promijenjen tok prolaza kroz crijevo i znatno je smanjena absorbcija hranjivih tvari. Ako se životinja najede puno peleta u kratko vrijeme, prebrzo je sita i jede puno manje sijena. Ako se stoga unese manje sirovih vlakana iz sijena, kaša od ovih peleta se zadrži predugo u crijevima i izaziva porast PH vrijednosti. S druge strane, škrob u crijevu se djelomično pretvara u višestruke šećere, koji pogoduju kvascima u crijevu i dovode do pojačanog garenja i plinova u crijevima. Škrob i razni šećeri se samo djelomično razgrade u jednostavni šećer i pretvaraju u energiju, jedan dio škroba završi neprobavljen u debelom crijevu i tamo služi bakterijama colli i gljivicama kvasaca kao hrana.

Peleti iz lucerne i peršina

Najčešće se sastoje iz mljevene lucerne i različitih vrsta mirodijskih biljaka, nerijetko sa dodatkom melase ili žitarica kao poveznica.

Hranjenjem ovog koncentrata lucerne je vrlo lako izazvati predoziranje kalcijem, stoga se ovi peleti smiju davati samo vrlo rijetko i u malim, kontroliranim količinama. Inače imaju iste negativne efekte kako i gore spomenuti peleti od trave.

Dodatne informacije o peletima:

Kod peleta je potrebno razlikovati vruće i hladno prešane pelete.
Kod vruće prešanih se sastojci kratko zagriju na jako visokoj temperaturi i tada prešaju u pelete. Ovi peleti imaju najčešće vrlo glatku i sjajnu površinu, tvrdi su i sadrže jako fino mljevena vlakna. Kod proizvodnje se uništavaju važni vitamini i sastojci, koji se na kraju proizvodnje dodaju u pelete kao umjetna mješavina i naprave glatki i sjajni film preko njih, po čemu se ovi peleti i mogu prepoznati.
Hladno prešani peleti se navlaže, doda im se sredstvo za povezivanje i onda se prešaju u formu peleta. Najčešće imaju grubu površinu i daju se lagano izmrviti. Sirova vlakna su češće grube strukture i sadrže prirodne vitamine i netaknuta biljna vlakna i sekundarne biljne sastojke.

Nemogućnost selekcije:

Pri hranjenju peletima, kunići nisu u mogućnosti vršiti sami selekciju hrane koju će pojesti. Prisiljeni su pojesti cijeli pelet i time unijeti u sebe sve njegove sastojke. Prije se smatralo da je životinje potrebno prisiljavati na ujednačenu prehranu, a danas se zna da se kunići sami po sebi vrlo ujednačeno hrane ako imaju mogućnost sami izabirati hranu (veliki izbor zelene hrane, povrća, sirovog zelenila, trava i još veći izbor sijena).

Pogledajte što se desi sa peletima kada se namoče - u kojoj količini povećaju svoju masu (5 puta!!!), pa će Vam biti jasno što se desi u želucu i crijevima kunića koji se njima hrane.

Žitarice/kukuruz, mljeveni ili u cijelom zrnu

Zrna žitarica, kao i kukuruz, imaju visoki udio škroba. Konstantno hranjenje sa škrobom jako zasiti životinje i izaziva pretilost, masnu jetru i životinje nemaju potrebu za kretanjem (konstantno hranjenje znači: kada životinje imaju stalno dostupne količine te hrane i jedu koliko ih je volja). Uzimaju premalo sijena i zelenila, kutnjaci se stoga nedovoljno troše i unos tekućine je ograničen. Muskulatura vilice se prilikom žvakanja žitarica jako opterećuje - što može dovesti do oštećenja vilice i apscesa u korijenima zuba. Višestruki šećeri završe neprobavljivi u debelom crijevu te se u njemu pobrinu za plinove i pogrešno varenje, te služe bakterijama colli i kvasaca kao hrana. Dugački lanci molekula škroba žitarica se mogu razbiti samo uz pomoć enzima (amylase i maltase). Kunići se u prirodi ne hrane isključivo sa škrobom (pristup poljima žitarica ili žitaricama sa visokim udjelom škroba imaju eventualno za vrijeme žetve - ali one ne spadaju u njihov spektar hrane, jer je čovjek umjetno uzgojio žitarice sa vrlo visokim udjelom škroba), te se u crijevima kunića ne nalaze potrebne količine tih enzima kojima bi se molekule škroba mogle razbiti. U peletima se nalazi nasjeckani šrot od žitarica u fino mljevenoj formi, te vlakna iz brašna peleta ne služe svrsi kojoj služe gruba sirova vlakna. Dodavanje šrota žitarica kako bi se povisila količina sirovih vlakana u hrani je dakle suvišna i čisti argument za bolju prodaju.

Žitarice se smiju hraniti u samo malim količinama. Žitarice su smislene jedino kod velikih pasmina, ili kada se kunići drže vani, na hladnijim zimskim temperaturama ili kada jako gube na težini. Svakako je bolje ponuditi žitaricu ne u zrnu, već u ljuspicama. U ljuspicama je škrob razbijen i lakše probavljiv, te ih mogu lakše u ustima samljeti.

Sušeno povrće/voće

Sušeno povrće jako nabubri u želucu životinja, te može opteretiti njegove tanke zidove. Ako se previše njime hrani, može doći do opasnog preopterećenja želuca ili do začepa. Ako istovremeno životinja ne uzima sijeno i dovoljno vode, dolazi do začepa (opstipacije). Sušeno voće i povrće ima jako visoki udio šećera te ovisno o količini šećera pada PH vrijednost. Višestruki šećeri u sastavu služe gram-negativnim bakterijama i kvascima u crijevu kao hrana. Ako se uzima stalno puno sušenog povrća, dolazi do povišenog šećera u krvi i kao poslijedica, do dijabetesa. Sušeno povrće se može zimi dodati u malim količinama zdravoj hrani, životinjama koje gube na težini.

Mirodije/Listovi/Cvijetovi, sušeni

Ovi, naročito zimi, budu izvor važnih proteina i minerala. Neprerađeni i neusitnjeni su važan dodatak prehrani. Svakako treba paziti na količine jer mogu zbog visokog udjela kalcija i minerala izazvati kamence u mokraćnim putevima. Nikako ih se ne smije ponuditi u velikim količinama i kunići ih ne smiju imati stalno na dohvat.

Prerađeni sastojci kao pahuljice, ljuspice, raspucalo povrće i žitarice i t.d.

Niti odgovaraju po formi, a ni konzistenciji prirodnim potrebama životinje. Upravo žitarice se rado "otvore", dakle zagriju i usitne, ili prešaju u ljuspice. I zaista se škrob u njima onda lakše probavi, ali bez obzira na proces obrade žitarice količina škroba je za kuniće previsoka. Samo velike pasmine kunića i kunići koji se moraju udebljati, smiju dobivati ljuskice od žitarica kao tovnu hranu, jer se ove pasmine više nisu u stanju normalno i prirodno hraniti. Prije svega se daju ljuskice od zobi, prosa, ječma i pira (prapšenice).

Rogač

Rogač se sastoji do 50% od šećera, ostatak 35% od škroba, masnoća i bjelančevina. Visoki postotak šećera već pokazuje da rogač smije biti samo vrlo rijetka poslastica u minimalnim količinama.

Melasa / šećer / med, mlijeko, jaja, životinjske bjelančevine, životinjski preparati

Ovi dodaci nikako ne spadaju u prirodnu prehranu kunića, izazivaju nepotrebnu debljinu i sitost, izazivaju pad prirodne PH vrijednosti u crijevima. Šećer, često u obliku melase, ali i med, koji se dodaju gotovoj hrani kako bi povisili prihvaćanje te hrane od strane životinja, su jako teško probavljivi. Životinjski preparati (brašno i sl.) su za čiste vegetarijance kao kunići jako teško probavljivi; oni ne podnose životinjske bjelančevine i imaju netoleranciju na laktozu.

Orašasti plodovi / sjemenke

Ova hrana je izuzetno bogata masnoćama (kikiriki, sjemenke suncokreta, bundeve, i t.d. sadrži u prosjeku 40-50% masnoća). Sjemenke i orašasti plodovi NE spadaju u prirodnu hranu kunića i čine životinje nepotrebno pretilima i lijenima. Ovi sastojci u gotovoj hrani za kuniće, čine kuniće brzo sitima tako da ne uzimaju dovoljno sijena, probava se uspori. S vremenom dolazi i do poremećaja i problema u probavi ako se hrani većim količinama sjemenki i oraha (najčešće se česti problemi s probavom pojave sa 3-4 godine, proljevi, a kod osjetljivijih životinja i prije). Sjemenke suncokreta bi trebalo i smije samo u očišćenom stanju i jako malim količinama (2-4 sjemenčice na tjedan) davati kako bi opskrbile životinju sa neophodnim masnim kiselinama. Jedan oraščić na mjesec, kao poslastica ne škodi, ali da li spada u smisleni dodatak hrani, je upitno.

Biljni nusproizvodi

Pod ovim imenom se može svašta naći, i mi bi rado, kao savjesni potrošači rado znali točno što dajemo našim ljubimcima, međutim, nusproizvodi bi značio otpad u proizvodnji nečega. Najčešće se tu radi o otpadu iz uljne proizvodnje od uljane repice, a tako nešto našim ljubimcima zaista nije potrebno.

Konzervansi

Konzervanse nemamo ni sami rado u hrani - naše životinjice isto tako ne. Najčešći konzervansi za ljude su štetni, veće količine askorbinske kiseline kao konzervans (vitamin C) mogu također dovesti do oštećenja.

Vitamini i minerali

Vitamini i minerali su u prehrani kunića važni, ali se u dovoljnim količinama unose samo u optimalnoj i raznolikoj hrani preko povrća, mirodijskih biljaka i svježe hrane. Previsoka koncentracija ponekih vitamina i minerala može imati negativan učinak na zdravlje kunića. Poslijedice su, između ostalih, pijesak u mokraćnom mjehuru, problemi sa bubrezima, kostima. Samo u malim količinama i u posebnim slučajevima je svrsishodno dodati u hranu vitamine i minerale (u slučaju oboljenja), ali kontrolirano. Najčešće su dodane količine vitamina i minerala u gotovoj hrani potpuno neprilagođene potrebama kunića, pa im mogu napraviti više štete nego koristi.

Dodatne informacije o sušenom povrću i mirodijskim biljkama:

Poznato je da se sušenjem izdvaja voda. Ali nažalost kunići ne piju dovoljno vode kako bi je nadoknadili ako se hrane sasušenim povrćem i mirodijskim biljkama. Tako se može desiti da unose nedovoljno vode u organizam. Kroz nedostatak tekućine se mogu štetne tvari i minerali samo otežano iz organizma izbaciti, te često dolazi do skupljanja kristala u urinu, što dovodi do pijeska i kamenca u mokraćnom mjehuru i putevima, te bubrežnih kamenaca.
Sušene mirodije i začinske biljke su zimi dobar izvor minerala i proteina. U svakom slučaju je izuzetno važno paziti na unos vode prilikom hranjenja sušenim povrćem i mirodijskim biljkama. Kako većina kunića malo pije, tako je od velike važnosti hranjenje svježim zelenilom i povrćem.

Kako izgleda zdrava prehrana kunića?

Sijeno, ad libidum (u velikim količinama kako bi ga kunić stalno mogao unositi onoliko koliko mu je potrebno) mora uvijek biti dostupno i dnevno se mora nadopunjavati. Potpomaže trošenju kutnjaka, te se brine za dovoljnu opskrbu sirovim vlaknima, a time laganom i jednoličnom prolasku kroz debelo crijevo.

Grančice voćaka i orašastih stabala (lješnjak!), zajedno sa listićima, moraju uvijek biti dostupni (služe trošenju zubi i kao promjena)

Trava i ostalo zelenilo se nakon postepenog privikavanja uvijek mogu davati svježi (to i je najprirodnija hrana kunića)

Mirodijske biljke, cvijetovi, listovi, svježi ili sasušeni, mogu se ponuditi svakodnevno ali u malim količinama (sadrže vitamine i minerale koji su kunićima svakodnevno potrebni).

Svježe zelenilo u obliku povrća bi naročito zimi trebalo biti ponuđeno par puta na dan (najmanje 5 raznih vrsta povrća). Ono opskrbi životinje dodatno sa vitaminima te služi kao ukusna i zdrava promjena. Ljeti, kada ima dovoljno trava i livadnih biljaka, povrće se smanji. Voće se daje samo povremeno, kao poslastica.

Kao izvor masnih kiselina za organizam, te time kao potpora elasticitetu kože, može se kunićima par puta na tjedan dati ponešto sjemenki, koštica i oraščića.

Ako se redovito hrani sa svježim mirodijskim biljkama i zelenilom, dobivaju kunići dovoljno vitamina (i vitamina C) i minerala, a kroz sijeno dovoljne količine sirovih vlakana. Vrste povrća, kao mrkva i komorač, brinu se i zimi za dovoljno energije, a grančice služe za zabavu.

Koja je suha hrana dozvoljena?

Patuljasti i kunići srednjeg rasta, zdravi i koji se drže u kući, ne trebaju suhu hranu. Ako uzgajate, ili imate kuniće velikih pasmina, ili ih držite vani, ili iz nekog drugog razloga morate hraniti suhu hranu, onda je morate vrlo pažljivo odabrati.

Suha hrana bi trebala imati slijedeći sastav:

čisti peleti od sijena ili mirodijskih biljaka, bez dodataka kao melasa, ili šećer / med i sa samo jako malo ulja ili masnoća i t.d.
sušeno povrće
sušene mirodijske biljke, listići i cvijetići
ljuspice od zobi, prosa, ječma i pira (prapšenice)
mali udio suncokretovih sjemenki i oraščića

Čiste pelete od livadnih trava, sušenog povrća i mirodijskih biljaka možete naručiti napr. kod Hansemanns Team; sušene mirodijske biljke, pelete od livadnih trava i mješavine sušenog povrća kod Heimtierparadies, a sušeno povrće i mirodijske biljke, cvijetove i listove kod Futterkonzept.

Nije moguće definirati općenito potrebnu količinu suhe hrane. Potreba životinje ovisi o veličini, pasmini, uvjetima držanja, starosti, uzgoju i t.d. Dakle, potrebno je količinu individualno prilagoditi uvjetima kunića. Svaki vlasnik posebnih pasmina bi se morao o dotičnoj pasmini i njenim potrebama informirati. Općenito vrijedi: više od 1 žličice peleta po 1 kg tjelesne težine kunića na dan, nije potrebno.

Zašto se hrani gotovom hranom?

O razlozima se može samo špekulirati.

Vjerojatno je da je prehrana patuljastih kunića preuzeta od hranjenja kunića za tov i klanje. Kunići iz masovnog držanja, koji u kratko vrijeme moraju dobiti na masi, su bili hranjeni sa visokoenergetskom hranom. Prije nego su se uspjela pojaviti oštećenja i poslijedice takve prehrane, su ti kunići već davno bili zaklani. Patuljasti kunići ljubimci su dobili jednostavno istu hranu, jer slično funkcioniraju kao tovni kunići.

Industrija hrane upućuje na potrebu dodatnog prihranjivanja ljubimaca. Zaista su se na tržištu tek 50-tih godina pojavile razne vrste gotove hrane za naše ljubimce, kada je industrija postala svijesna da su ljubitelji spremni izdvajati novce za svoje ljubimce. Do tog vremena su se zamoci puno zdravije hranili.

Glavni sastojci gotove hrane kao žitarice, kukuruz, melasa, šećer i t.d. su dugo vrijeme bili dostupni na svjetskom tržištu za sitne novce, a dobitak od prodaje gotove hrane zato vrlo visok. U međuvremenu su ti sastojci poskupili i istovremeno se počeli preporučivati novi načini prehrane kako bi proizvođači hrane povećali svoju dobit korištenjem jeftinijih sastojaka.

Knjige kao i zoo trgovine i dalje preporučuju gotovu hranu (predpostavljamo, iz neznanja).

Industrija prehrane propagira i zadobiva vlasnike time da je njihova hrana obogaćena vitaminima i mineralima koje životinje svakodnevno trebaju. Tako ima vlasnik osjećaj kako čini svojim ljubimcima dobro. Raznoliko hranjene životinje ne trebaju baš nikakve dodatne vitamine i minerale, štoviše previsoka doziranost ovih dodataka može naprotiv biti vrlo štetna.

Najčešće objašnjenje: "Mi to oduvijek tako radimo..."

Hranjenje gotovim mješavinama je jednostavnije i praktičnije od čestog dodavanja sijena (koje praši, proširi se po stanu i zauzima dosta prostora prilikom skladištenja). Sigurno je i jednostavnije hraniti vitamine i minerale kroz takvu gotovu mješavinu, nego se pozabaviti sa sastavljanjem svježeg jelovnika, više puta na dan, od zelenila, mirodijskih biljaka, povrća i grančica. Često se samo nadopuni gotova hrana jer je vlasnik nesiguran čime zapravo mora uravnoteženo svoje ljubimce hraniti.

Vlasnici imaju potrebu svoje ljubimce hraniti. Oni znaju, normalno, da je sijeno kunićima glavna hrana kao što je kruh čovjeku, ali mi ne jedemo samo kruh, već najčešće samo jednom na dan, uz ručak, i tako želi i vlasnik svojim kunićima dati "ručak", iako to uopće ne odgovara potrebama kunića, jer kunići uzmu i preko 70 puta na dan hranu u sebe. Ili se suha hrana daje kao poslastica ili kao povremena promjena. Pri tome se rado zaboravi da se zaista sa puno toga može i smije kuniće hraniti, što je puno zdravije od melase i žitarica. Čak i količina od jedne žlice suhe hrane na dan, dovodi do toga da oni pojedu odprilike 1/4 - 1/3 manje sijena.

Nažalost još uvijek prisutan razlog: suha hrana se daje kako bi se izbjegao nedostatak minerala i vitamina. Pri tome vlasnici uopće nisu svjesni da ne postoji suha hrana koja ima zaista sve hranjive sastojke koji su potrebni kuniću, pa čak i da postoji, morali bi se onda jedino i isključivo samo sa suhom hranom hraniti, jer se inače dovede do nedostatka, čim se počnu miješati ostale namirnice, poremeti se sastav hranjivih tvari u prehrani. Naprotiv, upravo peleti su odgovorni za pojavu nedostatka vitamina ili minerala, jer konzumacija peleta smanji unos svih ostalih, ZDRAVIH namirnica, kao zelenilo i sijeno...

Da li kunićima uopće treba gotova hrana?

Mali i srednji kunići, ako ih se hrani uravnoteženo i raznoliko, ne trebaju gotovu hranu. Čak ni skotne ženke, niti bolesne jedinke. Skotne ženke se isto tako mogu vrlo zdravo hraniti sa mješavinom sijena, povrća, mirodijskih biljaka, listovima i cvijetovima, kao i grančicama, i pritom dobe kompletno sve potrebne hranjive tvari, vitamine i minerale. Pri tome je pak potrebno stručno znanje kao i intezivno bavljenje životinjicama. Osim toga je takvo hranjenje skuplje od jeftinih peleta.

Iznimka su krupne pasmine (Njemački orijaš) - njima je u određenim situacijama potrebna tovna hrana.

Bolesne životinje koje hranu više ne mogu uzimati u sebe, mogu se nadohranjivati kašicom od peleta, ali čim se oporave, više im suha hrana nije potrebna, jer im samo uspori i nepotrebno optereti probavni trakt, te im je puno važnije davati povrće koje je bogato škrobom i mirodijske biljke koje potaknu rad crijeva, kao i razne vrste sijena, kako bi vratile snagu nakon bolesti.

Ni mladim životinjama nije potrebna gotova hrana. Uravnotežena prehrana bogata mineralima i vitaminima koji se nalaze u dovoljnim količinama u povrću i mirodijskih biljkama, kao i, naravno, u sijenu je čisto dovoljna za zdrav razvitak.

Zašto veliki broj vlasnika tvrdi da njihovi ljubimci gube na težini ili obole bez gotove hrane?

Nažalost se često desi da se gotova hrana odjednom prestane davati, tako da se crijevna flora dovede u stres i ne može takvom brzinom prelagoditi na promjenu u ishrani. PH vrijednost u crijevu naglo padne. Time dolazi do nadimanja i stvaranja plinova u crijevu, kao i do proljeva, a također može doći i do problema sa jetrima. Promjena u prehrani, dakle ukidanje jedne vrste hrane, smije se provoditi samo postepeno i kroz dulji vremenski period.

Često se u uvjerenju da suha hrana nije potrebna, ova postepeno ukine, ali se ne pazi istovremeno na uravnoteženu prehranu. Često se skupe začinske biljke, koje su pak glavni izvor minerala, proteina i vitamina, ne hrane, ili se samo jako jednolično hrani i ne pazi na količinu vitamina i minerala u pojedinačnim namirnicama. Tako dolazi do pojave nedostatka vitamina ili minerala, koji se onda pripišu ukidanju gotove hrane.

Mlade životinje koje se hrane zdravo, ne dobivaju na težini tako brzo kao životinje koje su hranjene sa suhom, gotovom hranom. Ali, da li mlade životinje zaista moraju eksplozivno rasti, zar nije dovoljno da kad odrastu dostignu težinu svojih odraslih rođaka?

Koje negativne poslijedice ima hranjenje niskovrijednom gotovom hranom?

Kao najčešća poslijedica hranjenja suhom hranom je gojaznost. Većinom životinje hranjene suhom hranom reagiraju na nju sa smanjenom pokretnosti radi brzog osjećaja sitosti, te to rezultira pretjeranom težinom. Životinje koje se pak mogu kretati, razgrađuju masnoće i troše tako unešenu energiju, te zadrže svoju idealnu figuru. Svejedno se često kao poslijedica hranjenja suhom hranom javlja masna jetra - taj problem se izvana ne primjeti, ali uzrokuje, naročito kod ženki u uzgoju, često smrt životinje.

Jedan puno češći i veći problem su oboljenja probavnog trakta. Tako dugo dok je kunić zdrav i pretežno se zdravo hrani, je njegovo crijevo u stanju regulirati i probavljati šećere i škrob iz loše suhe hrane. Ali ako se poremeti imuni sistem kunića, prehladom na primjer, namnože se Colli bakterije i crijeva postanu neuravnotežena, te životinje dobe proljev ili nadutost tj. plinove. Uz to dolaze još i problemi koji nastaju prejako mljevenim sirovim vlaknima - volumen crijeva kod takvih životinja je mali, te je jako teško u tom slučaju dobiti proljev pod kontrolu. Veliki broj životinja hranjenih niskovrijednom gotovom hranom uginu od poslijedica proljeva kod neke inače bezazlene bolesti. Za takav poremećaj rada crijeva su dovoljne već i male količine žitarica i melase ili peleta kao 1 jušna žlica po 1 kg težine na dan.

1 čajna žlica po 1 kg težine kunića suhe hrane na dan dovodi do smanjenog unosa sijena za čak cca 30%! Time se smanjuje i potrošnja i brušenje kutnjaka. Kod zaista zdravih i mladih jedinki to ne predstavlja neki problem, ali kod životinja sa urođenim poremećajima u položaju i rastu zubi to može jako brzo dovesti do prerasta zubi, koje onda treba cijeli život kratiti i ako ih se pravovremeno ne uoči, dovode do toga da životinje više ne mogu unositi hranu i dobe teške upalne promjene u ustima.

Radi jakog pritiska na zubni korijen prilikom drobljenja peleta i žitarica, dobe životinje, koje se hrane pretvrdim peletima ili žitaricama, apscese kutnjaka. Trošenje zubiju se može osigurati samo sa sijenom ili travom, jer žvakanje tvrdih peleta i žitarica ne troši zube već samo nadražuje muskulaturu koja za ovaj neprirodan način pokretanja vilice nije adekvatna.

Sastav i hranjive vrijednosti nekih češćih vrsta gotove hrane

Nažalost nisu svi proizvođači spremni objaviti točan spisak sastava sadržaja, te se stoga ogradite i ne uzimajte one sorte kod kojih sadržaj i sastav nisu detaljno izlistani, pa čak i kad se te vrste hrane krase izjavama kao "bez žitarica" ili "bez šećera" - jer umjesto tih sirovina mogu biti dodane mnoge druge koje Vašim ljubimcima ne želite i ne bi trebali ponuditi. Proizvođači hrane su obavezni navesti protein, masnoće, pepeo i sirova vlakna - sve ostalo im je dano na volju da navedu ili ne, a najčešće nije potpuno. Skoro u svim gotovim hranama se može naći lucerna (djetelina), žitarice, melasa (otpad prilikom proizvodnje šećera koja se najvećim djelom sastoji iz šećera!) i ostali sastojci, koje Vašoj životinji nikada ne bi dali, da nije prešana u šarene kuglice, kružiće ili štapiće. Nemojte se dati zavarati od zelenih sastojaka, često sadrže peleti koji su zeleni, samo mali postotak sijena ili mirodijskih biljaka, najčešće se sastoje od žitarica, melase, umjetnih boja i ostalih sastojaka koje Vaše životinje uopće ne trebaju!

------------------------------

Gore navedene informacije i savjeti nisu stručna literatura i to ne želi niti biti. Ovaj informativni tekst je samo jedan pokušaj, normalnom vlasniku kunića objasniti, zašto potpuna suha hrana njegovom ljubimcu više šteti nego što mu koristi.

------------------------------

Versele-Laga Cuni Adult Complete zoo-plus.hr Sastav biljni nusproizvodi (10% timothy trava, bilje i trave), biljni ekstrakti proteina, povrće (4% mrkve), sjeme (2% lanene sjemenke), minerali, fruktooligosaharidi (0,3%), neven, yucca Nutritivno fiziološki dodaci po kg: vitamin A 10000 IE, vitamin D3 1200 IE, vitamin E 80 mg, vitamin C 100 mg, E1 (željezo) 100 mg, E2 (jod) 2 mg, E4 (bakar) 10 mg, E5 (mangan) 75 mg, E6 (cink) 70 mg, E8 (selen) 0,2 mg, antioksidansi.

Versele-Laga Crispy Pellets zoo-plus.hr Sastav biljni nusproizvodi, biljni ekstrakti proteina, sjemenke, minerali, FOS, ekstrakt yucce. Dodaci vitamin A (10.000 IE/kg), vitamin D3 (1.200 IE/kg), vitamin E (80 mg/kg), vitamin C 250 mg/kg), željezo (100 mg/kg), jod (2 mg/kg), bakar (10 mg/kg), mangan (75 mg/kg), cink (70 mg/kg), selen (0,2 mg/kg), antioksidansi.

Versele-Laga Nature Reballance zoo-plus.hr Sastav: biljni nusproizvodi, povrće, ekstrakti biljnih proteina, minerali, sjemenke, kvasac, inulin, trava, ekstrakt nevena, cvjetovi nevena, alge, ekstrakt juke, manan-oligosaharidi, ekstrakt grožđa. Dodaci: vitamin A (16,000 IU / kg), vitamin D3 (1.500 IU / kg), vitamin E (40 mg / kg), vitamin C (45 mg / kg), bakar (14 mg / kg).

Versele-Laga Cuni Nature zoo-plus.hr Sastav biljni nusproizvodi, žitarice, povrće (11% od toga 25% mrkva, 3,5% cikla, 3,5% pastrnjak i 3,5% rajčica), biljni ekstrakti bjelančevina, sjemenke (4% od toga 23% laneno sjeme), voće (4% od toga 10% jabuka, 15% banana i 75% rogač), minerali, kvasac, fruktooligosaharidi, neven, trave, alge, yucca, MOS, grožđe

Cunipic Naturaliss pet-centar.hr SASTAV: sijeno, mekinje, osušena mrkva, sjemenke suncokreta, obrađena slama, pulpa cikle, dehidrirana lucerna, melasa od šećerne trske, sikavica (Silybum marianum), pupavica (Echinacea), sojino ulje, natrijev klorid, kalcijev karbonat. ANALITIČKI SASTAV: bjelančevine 13,10%, sadržaj masti 2,0%, vlakna 23,50%, vlaga 9,65%, sirovi pepeo 11,75%, škrob 5,00%, kalcij 0,45 mg, fosfor 0,30 mg. DODANO/kg: vitamini: vitamin A 20.000 IJ, vitamin D? 1.800 IJ, vitamin E (alfa tokoferol) 50 mg, lizin 0,70%. Elementi u tragovima: Fe (željezni karbonat) 156 mg, J (kalcijev jodid) 2,10 mg, Co (bazični kobaltov karbonat) 0,59 mg, Cu (bakreni sulfat, pentahidrat) 16 mg, Mn (manganov oksid) 41 mg, Zn (cinkov oksid) 102 mg, Se (natrijev selenit) 0,10 mg.
minimalni iznos narudžbe je 50,00 kn sigurno online plaćanje svim kreditnim karticama, debitnom karticom Maestro te općom uplatnicom, bankovnom doznakom, e-bankingom ili prilikom dostave gotovinom dostava u cijeloj Hrvatskoj: u kontinentalnoj Hrvatskoj unutar 3-5 radnih dana, a na otocima prema rasporedu dostave osnovna cijena dostave je 19,90 kn, a besplatna je za narudžbe iznad 200,00 kn (malobrojni proizvodi imaju dodatni trošak dostave bez obzira na iznos narudžbe)
Versele-Laga Junior Prestige, hrana za mlade kuniće u razvoju pet-centar.hr SASTAV: proizvodi biljnog podrijetla, povrće, proteini biljnog porijekla, žitarice, sjemenke,voće, minerali,kvasac, ekstrakt nevena, FOS, alge,yucca ekstrakt, bilje, MOS, ekstrakt sjemenki grožđa. ANALITIČKI SASTAV: 16,5% sirove bjelančevine, 4% sirovih masti, 15% sirovih vlakna, 6% pepeo, 0,7% kalcij, 0.5% fosfor, 0,81% Lysina, 0,29% methionina. U 1 kg dodano je: Vit.A 16.000 IJ, Vit.D3 1500 IJ, Vit.E 40 mg, bakar(ll)sulfat 13 mg. Sadrži aditive odobrene od EU.
minimalni iznos narudžbe je 50,00 kn sigurno online plaćanje svim kreditnim karticama, debitnom karticom Maestro te općom uplatnicom, bankovnom doznakom, e-bankingom ili prilikom dostave gotovinom dostava u cijeloj Hrvatskoj: u kontinentalnoj Hrvatskoj unutar 3-5 radnih dana, a na otocima prema rasporedu dostave osnovna cijena dostave je 19,90 kn, a besplatna je za narudžbe iznad 200,00 kn (malobrojni proizvodi imaju dodatni trošak dostave bez obzira na iznos narudžbe)
Versele-Laga Cuni Nature Prestige pet-centar.hr SASTAV: proizvodi biljnog porijekla, žitarice, povrće 11% (mrkva 25%, cikla 3,5%, pastrnak 3,5%, rajčica 3,5% ), ekstrakti biljnih bjelančevina, sjemenje 4% (23% laneno sjeme), voće 4% (jabuka 10%, banana 15%, rogač 75%), minerali, kvasac, FOS, neven, bilje, alge, juka, MOS, sjemenke grožđa ANALITIČKI SASTAV: bjelančevine 15,5%, sadržaj masti 4%, sirova vlaknina 15%, sirovi pepeo 6%, kalcij 0,8%, fosfor 0,66%, lizin 0,23%, metionin 0,23% DODACI/KG: nutritivni dodaci: vitamin A 9 750I.J., vitamin D3 1 240I.J., vitamin E 71mg, E1(željezo) 89mg, E2(jod) 2mg, E4(bakar) 9mg, E5(mangan) 71mg, E6(cink) 65mg, E8(selen) 0,2mg
minimalni iznos narudžbe je 50,00 kn sigurno online plaćanje svim kreditnim karticama, debitnom karticom Maestro te općom uplatnicom, bankovnom doznakom, e-bankingom ili prilikom dostave gotovinom dostava u cijeloj Hrvatskoj: u kontinentalnoj Hrvatskoj unutar 3-5 radnih dana, a na otocima prema rasporedu dostave osnovna cijena dostave je 19,90 kn, a besplatna je za narudžbe iznad 200,00 kn (malobrojni proizvodi imaju dodatni trošak dostave bez obzira na iznos narudžbe)