Divlji kunići se u prirodi hrane prvenstveno sa travama, mirodijama, listovima, korom i granama stabala, te, kad su im dostupni, zelenilom od povrća i korijenjem bilja. Iako se kućni kunići izglednom prilično razlikuju od svojih divljih rođaka, njihova probava funkcionira još uvijek po istom principu. Doduše, crijevo je nešto kraće, ali se njihove potrebe za hranjivim sastojcima ne razlikuju. Samo jako sitne i jako krupne pasmine imaju specijalne zahtjeve u prehrani. Kunići imaju želudac tanke stijenke i dugačko crijevo koje skoro pa nema vlastite mišiće, peristaltiku. Probava znači funkcionira tako da novo unešena hrana izgura probavljenu van. Iz tog razloga moraju kunići tokom 24 sata unositi puno malih obroka u sebe. Njihovi zubi također rastu cijeloga života jer imaju otvorene korijene, pa su ovisno i jednakomjernom trošenju.

Kunićima u zarobljeništvu nije moguće pasti na zelenim pašnjacima i travnjacima, pa im umjest njih moramo stalno nuditi razne vrste sijena u velikim količinama. Samo sijeno će održati njihovu probavu stalno u pokretu, brinuti se za trošenje zubi i opskrbiti ih sa neophodnim mineralima, vitaminima i visokovrijednim masnoćama iz stabiljka trava. Osim toga je sijeno i dobra hrana za zabavu. Sijena moraju uvijek imati dostupnog. Sjenilice se moraju svakodnevno prazniti i puniti svježim sijenom kako bi kunići iz sijena mogli selektirati. Ni u kojem slučaju kunić ne smije biti prisiljen pojesti sijeno do kraja, jer je time prisiljen pojesti i biljke koje su loše probavljive, a među njima možda i otrovne. Naročito je važno da kunić kod sijena ima istu mogućnost selekcije koju bi imao i na pašnjaku, tj. travnjaku. Posve je normalno kada kunić ostavi preko 50% sijena. Bez obzira na ponudu zelenih trava, sijeno im uvijek mora biti dostupno!
Skoro svi kunići preferiraju uzimanje sijena sa poda, to im je najprirodniji način hranjenja. Stoga im se sijeno mora uvijek ponuditi i na podu - ili u jednom čistom uglu, ili u jednoj velikoj posudi, a naravno da se mora redovito mijenjati.

Kad kunići odbijaju jesti sijeno, onda je to najčešće zato jer im vrsta ponuđenog sijena ne odgovara. Nabavljajte uvijek više vrsta raznog sijena i miješajte ih. Ako Vam je došao kunić koji je bio hranjen samo sa suhom hranom, peletima, i potpuno odbija jesti sijeno, onda se morate njime pozabaviti kako bi se opet naučio jesti sijeno, jer će u protivnom biti obavezno ga redovito voditi veterinaru na brušenje zubi, a to je izlaganje stresu i dugoročno svakako štetno. Takvog kunića morate dva dana u tjednu staviti na dijetu "sijeno i voda". Prije toga morate dobro naučiti i proučiti njegove navike prehrane i stalno mu nuditi sušene mirodije i bilje. Promatranjem ćete naučiti koje od njih rado jede, i njih ćete u ta dva dana dodavati sijenu. Možete čak te mirodije i trave zatvoriti u vreću sa sijenom na 24 sata, kako bi sijeno poprimilo njihov miris, i malo-pomalo će se kunić naučiti opet jesti sijeno. U svakom slučaju morate biti uporni, i ta 2 dana u tjednu mu striktno nuditi SAMO sijeno miješano sa raznim mirodijama i travama - ništa zeleno, a naročito ne, pelete i gotovu hranu. Voda naravno ne smije nedostajati. To je isprobana metoda i dosad je funkcionirala kod svih kunića koji su potpuno odbijali jesti sijeno.

Kako bi Vaš kunić unio dovoljno tekućine, vitamina, bjelančevina i ugljikohidrata te imao promjene u jelovniku, morali bi mu svakodnevno ponuditi porciju svježeg povrća, a povremeno i voća. Ponudite mu barem dvaput, a bolje češće, manje porcije zelenila. Količinski mu dajte taman toliko koliko će pojesti do idućeg hranjenja. Idealno bi mu bilo svakodnevno ponuditi barem 5 različitih vrsta povrća, jer se samo tako mogu izbjeći nedostaci i avitaminoze uzrokovane jednoličnom prehranom. Smanjeno mu nudite korijenasto i gomoljasto povrće i radije mu češće ponudite lisnato (izuzetak su kunići koji imaju višu potrebu za energijom, kao oni koji se oporavljaju od neke bolesti, neuhranjeni i sl.). Preostalo zelenilo obavezno uklonite kako se ne bi počela stvarati plijesan i trulež. Zelenilo temeljito operite prije nego ga ponudite kuniću.

Kunić bi dnevno trebao najmanje 80g svježeg zelenila po 1 kg tjelesne težine, kako zimi, kada je ponuda zelenila i trava siromašna, unio taman toliko vitamina i minerala koliko mu je potrebno da ne bi došlo do nedostatka u prehrani. Stvarno potrebna količina povrća pak ovisi o kvaliteti i sastavu istoga, ali i o potrebama kunića. Nisu sve sorte svježeg zelenila pogodne da bi ih se neograničeno davalo. Obratite pažnju na napomene uz pojedine sorte. Potrebno je paziti na optimalni odnos kalcija i fosfora koji bi trebao iznositi 1,5 : 1. Ako se ovaj odnos ne poštuje može doći do zdravstvenih problema jer preveliki unos kalcija izaziva mokraćne kamence i taloženje u tkivu, a premali unos fosfora vodi do omekšavanja kostiju i pucanje zubi.

U pravilu kunići smiju najesti povrća do sita. Ali, ako se daje previše povrća i voća, a uz to manje sijena ili sijeno lošije kvalitete može se izazvati razvoj gljivica plijesni u crijevu, jer više količine šećera u povrću i voću izaziva njihovo brzo množenje.

Ako ne znate iz kakvih uvjeta Vaš kunić potiče i da li je uopće naviknut na zelenilo, onda mu uvodite sigurne vrste povrća samo jako postepenu uz stalno praćenje probave. Naime, naglo uvođenje zelene hrane poremeti ravnotežu u crijevima i može dovesti do teških probavnih smetnji kao proljev, začep ili plinovi.

Povrće	Naziv	Kalcij mg / 100g	Fosfor mg/100g	Napomena
	Blitva	100	40	Samo u malim količinama jer je bogata oksalnom kiselinom!
	Celer	70	90	Gomolj celera je odlična zimska hrana. Potrebno ga je dobro oprati ili još bolje, oguliti. Obje vrste celera se mogu davati zajedno sa listovima.
	Čičoka	10	78	Jestiva je cijela biljka (listovi, cvijetovi, gomolji). Gomolji bi ipak trebali biti rijeđe na jelovniku jer slove kao visokoenergetska hrana, a mladi sadrže loše probavljivi škrob i mogu izazvati probavne smetnje (plinove i proljev). Gomolji se beru tek nakon prvog mraza i prije hranjenja se moraju dulje skladištiti.
	Cikla	25	38	Ima visoki udio oksalne kiseline i stoga se hrani rijetko i malo - ofarba urin i izmet u crveno
	Cikorija	20	23	Vanjski listovi sadrže puno oksalne kiseline, pa ih treba odstraniti i davati samo unutarnje.
	Endivija	50	60	Bogata je mineralima kao kalij, fosfor, kalcij i željezo, vitaminima A, B i C i sadrži inulin koji potiče rad žuči i izbacivanje tekućine iz organizma, kao i apetit. Ne spada u salate već u cikorije!
	Ice berg salata	19	20	Nema neku naročitu prehrambenu vrijednost, uglavnom se sastoji od vode, stoga se daje malo i oprezno jer može izazvati proljev Dodatne informacije o salatama možete pročitati ovdje: Salata nije jednako salata
	Kelj	210	80	Bogat jer raznim vitaminima i mineralima, spada u zdravu zimsku prehranu. Oprez jer može izazivati plinove! Informacije o zeljanicama možete pročitati na poglavlju: Zeljanice
	Kineski kupus	40	30	Kineski kupus se bolje podnosi od običnog, naročito ubran nakon prvog mraza. Svejedno se oprezno daje jer može izazvati plinove! Informacije o zeljanicama možete pročitati na poglavlju: Zeljanice
	Komorač	100	51	Slobodno se daje čvor i listovi, dobro ga podnose naročito kod problema sa probavom, bogat je mineralima i vitaminima, a može ofarbati urin.
	Koraba	70	50	Listovi se dobro operu, a ako su uveli, stavi ih se na 20-tak minuta u vodu. Mogu se davati listovi i koraba - oprez jer može izazvati plinove.
	Krastavac	20	24	Sve varijante krastavca su jestive. U većim količinama može krastavac izazvati mekanu stolicu, stoga oprez nenaviklim kunićima ili onima sa osjetljivom probavom!
	Mrkva	40	30	Sve vrste mrkve, zajedno sa listovima su jestive. Pretilim kunićima ne davati prečesto, kao ni onima koji imaju dijabetes. Da mrkva i nije tako nezdrava, pročitajte ovdje: mrkva
	Paprika	crvena: 15 žuta: 51 zelena:10	crvena: 35 žuta: 26 zelena: 25	Peteljku odstraniti jer sadrži solanin. Paprike su bogate vitaminom C. Ljute vrste su zabranjene!
	Radić	20	23	Vrijedna zimska hrana
	Rajčica Paradajz	13	25	Svi zeleni dijelovi se moraju ukloniti jer su otrovni. Rajčica može izazvati proljev, stoga oprezno davati.
	Pastrnjak	50	70	Kvalitetno zimsko povrće
	Peršin	60	60	Sve vrste peršina, korijen i list su jestive. Skotnim ženkama peršin ne davati jer može izazvati prijevremene trudove!
	Portulak	100	40	Portulak je bogat Omega 3 masnim kiselinama i vitaminima B1, B2 i B6
	Rimska salata	36	45	Bogata vitaminima, ali hraniti samo u malim količinama - može izazvati mekanu stolicu pa čak i proljev. Dodatne informacije o salatama možete pročitati ovdje: Salata nije jednako salata
	Romanesko brokula	20	54	Davati rijetko i malo - može izazvati plinove
	Rotkva	50	30	Hranjivo i bogato vitaminima zimsko povrće Ljute vrste se ne hrane!
	Listovi rotkvice	-	-	Listove će rado pojesti, rotkvice samo u jako malim količinama davati jer sardže glucoside senfa koji mogu nadražiti dišne puteve
	Rukola / Rikola	-	-	Sadrži jako visoke količine nitrata, senfna ulja, nije salata već je zeljanica Stoga bolje izbjegavati!
	Salata	35	30	Nema neku naročitu prehrambenu vrijednost, uglavnom se sastoji od vode, stoga se daje malo i oprezno jer može izazvati proljev Dodatne informacije o salatama možete pročitati ovdje: Salata nije jednako salata
	Kukuruz šećerac (mladi - klip)	5	120	Nešpricani listovi, svježi ili sušeni su zdravi i slasni. Klip sadrži puno škroba i smije se samo jako rijetko davati - mlad!
	Špinat	125	55	Zbog visokog udjela oksalne kiseline, samo rijetko i u malim količinama!
	Tikve Bundeve	25	30	Sve tikve, bundeve, koje su i za ljudsku prehranu, su dobre i za kuniće. Ukrasne, naravno, ne.
	Tikvica	23	23	bez ograničenja
Zabranjeno povrće Zabranjeno zato jer može dovesti do zdravstvenih problema - teško probavljivo do otrovno	Svo lukovičasto povrće, kao poriluk, luk, vlasac i t.d. Informacije o zeljanicama možete pročitati na poglavlju: Zeljanice Grahorice (leća, grah, grašak, mahune, bob i sl.) mogu izazvati plinove, grah je sirov otrovan, a mahune mladog slatkog graška se smiju davati u malim količinama. Krumpir ima u sirovom stanju teško probavljivi škrob, zelena mjesta, klice i stabiljka su otrovni. Krumpir se pak može skuhati zajedno sa korom, nakon što su se oštećena mjesta, kice i sl. uklonili, zdrobiti i pomiješati sa zobenim pahuljicama te tako ponuditi životinjama koje se moraju udebljati ili imaju povišenu potrebu za energijom (napr. kod držanja zimi vani), jednom do dvaput na tjedan. Rotkvice i ljute rotkve sadrže glykoside senfa i ne smiju se davati jer mogu izazvati iritacije dišnih puteva, ali su njihovi listovi jestivi. Rabarbara ima previše oksalnih kiselina i smatra se lagano otrovnom. Šećerna repa sadrži suviše šećera i ne bi se smjela hraniti. Avokado je apsolutno nepodnošljiv. Neke vrste su čak otrovne. Dodatne informacije o salatama možete pročitati ovdje: Salata nije jednako salata Da mrkva i nije tako nezdrava, pročitajte ovdje: mrkva
Voće	Naziv	Kalcij mg / 100g	Fosfor mg/100g	Napomena: voće hraniti samo u malim količinama, više kao poslasticu 1-2 puta na tjedan
	Ananas	16	9	Prije se ananas preporučivao za vrijeme linjanja, ali je dokazano da nema učinka. Ananas je bogat šećerom i kiselinama, stoga se daje samo rijetko kao poslastica
	Banane	8	28	Mogu izazvati začep, jako su bogate šećerom. 1 x na tjedan, kao poslastica mali komadić, a pretilim kunićima ili oboljelim od dijabetesa, ne.
	Borovnice	10	13	Smiju se davati i listovi i grane borovnice, plod kao i svo voće - rijetko
	Brusnice	8 sušene: 10	13 sušene: 8	Brusnice djeluju protuupalno na sluznicu u ustima, želucu i mokraćnom mjehuru zbog toga jer sadržavaju flavanole i antioksidanse. Životinjama koje su tome sklone, daju se preventivno protiv upale mjehura.
	Dinja	10	18	Samo jako rijetko, kao poslasticu, jer jako povisuje šećer u krvi
	Jagode	25	25	Kao poslastica Listovi se slobodno daju nograničeno
	Grožđe	crno: 4 bijelo: 19	crno: 16 bijelo: 22	Samo kao poslasticu, bez koštica, a kožica sadrži gorke kiseline
	Jabuke	7	10	Koštice sadrže plavu kiselinu pa bi ih trebalo ukloniti. Jabuku kao i drugo voće hraniti samo kao poslasticu
	Kivi	34	30	Bogat šećerom, prije se koristio za vrijeme linjanja, ali se to pokazalo beskorisnim Kao i ostalo voće, hraniti rijetko
	Kruške	9	15	Jako su bogate šećerom zato vrlo rijetko davati, mogu izazvati proljev
	Kupine	45	30	Kao i sve bobice - ne prečesto hraniti
	Lubenica	10	11	Bogata šećerom i podiže šećer u krvi - ne davati često. Ljeti je dobar izvor tekućine i osvježenja.
	Maline	44	30	Kao i sve bobice - ne prečesto hraniti Listovi su preporučljivi, svježi i sušeni
	Mandarine	35	20	Hraniti rijetko, voćna kiselina zakiseli urin i iritira kožu
	Naranče	40	22	Hraniti rijetko, voćna kiselina zakiseli urin i iritira kožu
	Ribiz	46	40	Samo 1-2 na tjedan, listovi i grane biljke se slobodno mogu hraniti, svježi ili sušeni
	Šipak	257	258	Najbogatiji sa C-vitaminom, daje se svjež ili sušeni, bez koštica i dlačica. Zimi odličan izvor C-vitamina.
Zabranjeno voće Voće koje loše podnose i može dovesti do zdravstvenih poremećaja	Koštunjićavo voće kao, trešnje, šljive, nektarine, breskve, marelice i sl., sadrži previše šećera i može u većim količinama zajedno sa vodom izazvati teške proljeve. Koštice sadrže plavu kiselinu i stoga su zabranjene, kao i dio voća oko njih. Egzotično voće kao papaja, kerimoja, kuruba, mogranj, guava, kumkvat, liči, mango i sl., dovode do teških probavnih smetnji i treba ih svakako izbjegavati.
Zelenilo: Mirodije, listovi, cvijetovi	Naziv	Kalcij svježe/sušeno mg/100g	Fosfor svježe/sušeno mg/100g	Napomena
	Bambus	-	-	Jestiva je samo vrtna sorta. Ukrasne vrste ne.
	Listovi borovnice	-	-	Mogu se davati sušeni i svježi
	Bosiljak	86/369	490/2113	Djeluje opuštajuće kod grčeva, potiče apetit i umiruje. Sadrži estragol, stoga ga se smije davati u malim količinama.
	Divlja mrkva	-	-	Može se davati cijela biljka, zajedno sa korijenom. Opasnost jer se može zamijeniti sa otrovnom! Cvijet divlje mrkve ima na sredini crnu skupinu i po tome se može razlikovati.
	Djetelina	-	-	Žuta, bijela i crvena - u manjim količinama se dobro podnose. Za vrijeme cvatnje sadrže cijanogene glikoside, pa je treba izbjegavati. Mlada djetelina izaziva plinove i u većim količinama može izazvati teške proljeve.
	Ehinacea	-	-	Navodno jača imunitet
	Hibiskus	-	-	Jestivi su listovi i cvijetovi, svježi i sušeni. Ne ukrasne vrste!
	Kamilica	-	-	Djeluje pozitivno pri probavnim smetnjama i oboljenjima dišnih puteva. Može se davati i u obliku čaja. Sušena ili svježa.
	Kopar	230/1343	85/496	Sadrži mnoge vitamina, djeluje na apetit, pomaže kod probavnih smetnji i opušta grčeve. Svježi ili sušeni
	Kopriva	sušena: 1078	sušena: 647	Bolje ju je davati sušenu - mladi izbojci se mogu oprezno ponuditi. Djeluje diuretski.
	Kupina list	-	-	Ukloniti bodlje, davati samo sušene
	Lavanda	-	-	Zbog visoke količine eteričnih ulja koje sadrži, davati rijetko i u malim količinama
	Livadna kadulja	270	15	Lakše se podnosi od začinske kadulje
	Listovi lješnjaka	-	-	Slobodno se daju sušeni ili svježi
	Lucerna (alfa-alfa)	450-950	62/250	Zbog visoke količine proteina koje sadrži stvara kalcij u tijelu. Sjveža lucerna je vrijedna hrana, a sušena samo u malim količinama.
	Maslačak	170/1164	70/479	Cijela biljka je jestiva, i korijen. Djeluje diuretski, može ofarbati urin crvenkasto.
	Mažuran	350/2000	50/300	Cvijetovi sadrže do 4% eteričnih ulja.
	Melisa	150/1056	50/352	Može se davati svježa i sušena
	Metvica Menta Nana	svježa: 150	svježa: 50	Djeluje protiv grčeva, pomaže kod probavnih problema, potiče cirkulaciju i potiče rad žuči
	Neven	-	-	Jestiva je cijela biljka zajedno sa cvijetovima
	Oregano	264/1576	34/200	Navodno pomaže kod kokcidioze. Hrani se u malim količinama. Carvacrol koji sadrži u sebi djeluje protuupalno. Smiruje probavne probleme.
	Peršin	250/1847	130/960	Ne smije se davati skotnim ženkama jer izaziva trudove. S ozbirom na visoki udio kalcija, ne bi se smio davati svaki dan.
	Različak	-	-	Jestiva je cijela biljka
	Ružmarin	221/1280	12/70	Zbog visoke količine eteričnih ulja i gorkih soli, smije se davati rijetko i u malim količinama
	Širokolisni trputac	-	-	Djeluje protuupalno i smiruje probavne probleme sušeni ili svježi
	Sljez	200	95	Kvalitetna hrana
	Suncokret	-	-	Samo biljka, listovi i listići cvijeta - sjemenke (očišćene!) malo jer su jako masne
	Timijan Majčina dušica	300/1800	35/200	Postoji veliki broj raznih vrsta. Prije svega dobro podnose thymus vulgaris. Zbog velike količine eteričnih ulja se smije davati samo u malim količinama
	Tratinčica	-	-	Cijela biljka je jestiva
	Trave	80	72	Na svježu travu se kuniće mora samo jako polagano privikavati - naročito nakon zime! Kada su se priviknuli, smije im se davati koliko žele.
	Uskolisni trputac	-	-	Djeluje protuupalno, smiruje probavne probleme, pomaže u obliku čaja kod prehlada, ispire bubrege i mjehur
Otrovno ovdje navedene biljke su malo do jako otrovne. Djelomično ih kunići smiju u malim količinama jesti, bez da se pojave problemi, a neke od biljaka uzrokuju jaka otrovanja. Treba ih izbjegavati.	Agava, aloja vera, ljubičica, amarilis, anturia, aronov štap, azaleja, planinski lovor, noćurak, plava kiša (wisteria), šimšir, zelenika, ukrasni grmovi, kristova ruža, isusov trn, passiflora, bršljan, zlatna kiša, jednolist, paprat, puzavci, penjačice, geranije, ukrasni bambus, živica, lovor, bazga, kala, tulipan, zumbul, lovor višnja, drvo života, ligustera, ljiljani, pelargonije, loničere, kiselica, narcise, oljander, visibaba, rododendron, krizanteme, đurđice, ljetni čempres, budleja, mlječike, ciprese...
Grane				Napomena
	Borovnica			Smije se davati neograničeno, svježa ili sušena
	Breza			Listovi imaju diuretsko djelovanje, a kora sadrži gorke tvari - davati rijetko i malo
	Jabuka			Grančice i listovi, svježi i sušeni - neograničeno
	Javor			Bez pupoljaka i cvijetova - samo u malim količinama
	Kruška			Grančice i listovi, svježi i sušeni - neograničeno
	Lješnjak			Grančice i listovi, svježi i sušeni - neograničeno
	Ribiz			Grančice i listovi, svježi i sušeni - neograničeno
	Šljiva			Grančice i listovi, svježi i sušeni - povremeno
	Trešnja			Grančice i listovi, svježi i sušeni - povremeno
	Vrba			Grančice i listovi, svježi i sušeni - samo u malim količinama
Nepodobna stabla:	Nažalost postoji još uvijek krivo mišljenje da se grančice i listovi koštunjićavog voća, zbog sadržaja plave kiseline ne smiju hraniti. Jedna mala količina te kiseline je sadržana u samoj koštici, ali je grančice i listovi ne sadrže. Listovi tih stabala smiju rijetko biti na jelovniku. Tuje, čempresi i tise su jako otrovni. Kesten sadrži supstance koje nadražuju probavni trakt te je zabranjen. Hrast ima veliki postotak tanina, pa je otrovan. Kesten, orah i hrast su zabranjeni, osim u medicinske svrhe.